Niu Sila: Aveesea mai le Palemene a Niu Sila le faipule sa iai o le Green, Darleen Tana
Ua aloa’ia nei le aveesea o le faipule sa iai o le Green o Darleen Tana mai le Palemene ina
Ua aloa’ia nei le aveesea o le faipule sa iai o le Green o Darleen Tana mai le Palemene ina
E maualuga le tulaga o le taligāmalo a Samoa mo le fonotaga a le CHOGM e pei ona iloa i
O le tusi faaigoaina My Land, na tusia e le tamaitai polofesa lagolago i le ANU le Australian National University,
Ua faaāta mai e lipoti a le World Bank poo le faletupe o le lalolagi e foliga o le a
Ua faamaonia mai e le Palemia o Fiti, Sitiveni Rabuka o le a o ese nisi o sui o lana
E 20 masina i le falepuipui le faasalaga o se tagata Niu Sila e faamautū i le Atu Kuki ona
Ua maua le avanoa o le Marshall Islands e saofa’i ai i le Pulega o aiātatau a Malo Aufaatasi, United
Ua lipotia i le RNZ o se tasi o galuega mulimuli sa feagai ma le HMNZS Manawanui a o lei
Ua amata faalauiloa nei anavatau a sui tauva mo le tofi peresetene o le atunuu o Kilipati e pei ona
Ua iai nei se maliega ua faia e le atunuu o Papua Niu Kini ma le IMF le International Monetary
O le aso muamua o le Komesina fou, le anti corruption commissioner a Fiti i lona tofiga ae pu’eina ai
O le minisita mai Farani o Francois Noel Buffet o le a malaga mai i Niu Kaletonia i le vaiaso
Ua valaau le Palemia o Tonga ma o le ta’ita’ifono foi o le Forum, Hu’akavameliku Siaosi Sovaleni, mo le lagolago
E 6.6 i le fua mafui’e le malosi o le mafui’e na lūlū i gataifale o Tonga i le taeao
A o faasolo ai fonotaga lona 53 a Ta’ita’i o Malo o le Pasefika i lenei vaiaso, ua folasia nei
E lē o toe mamao ae usuia le fono masani faaletausaga a ta’ita’i o Malo o le Pasefika le Pacific
Ua salalau ai i luga o upega tafailagi o le Facebook ata ma video o se mu na faatama’ia ai
E tele tausaga o leai se tusigaigoa a Papua Niu Kini, ma a o faia ai i le tausaga nei
O le Asosi o tagata faigaluega i le iunivesite o le Pasefika o loo finau atu faasaga i le faamālōlō
O le 13 ai nei o tausaga talu ona faatino le Faaaliga tele o Tu ma Aganuu o atunuu o
Ua silia ma le 670 le fuainumera faatusatusa o tagata ua maliliu o Papua Niu Kini lea ua oo iai
Muamua atu i se lipoti faapitoa mai le motu o Niu Kaletonia ma vevesi o loo tulai mai ai. Ua
E lē o mailoa i le taimi nei e i latou ua tofia e feagai ma le vaaia o le
E tasi le tausaga lea ua faafalepuipui ai lē sa avea ma Palemia Fiti, Frank Bainimarama. Ua 69 tausaga le matua
A o faasolo ai pea le faitauina o le palota a Solomona, o lea ua uma ona faitau palota a
O le Komesina Maualuga o Samoa i le Malo o Fiti le afioga Aliioaiga Feturi Elisaia ua filifilia e le
E toalima tagata Papua Niu Kini ua ta’ua mai ua maliliu i le mae’a lulu o le mafuie e 6.9
Ua faamaonia e le Faamasinoga Maualuga a Fiti moliaga o Bainimarama, o lē sa avea ma Palemia o le Malo
Ua lipotia le toe tuu atu o se avanoa e le Iuni o tagata faigaluega a le Iunivesite o le
Ua mae’a le fonotaga a minisita o fefaatauaiga a le lalolagi sa faataunuuina i Abu Dhabi sa sailia ai foi