
TONGA/PASEFIKA: Una’ia e se foma’i i Niu Sila le faia o tuipuipui o le misela ma faia siaki a o le’i malaga ese mo le Kirisimasi
O le tagatānuu o Tonga e faamautū i Niu Sila,

O le tagatānuu o Tonga e faamautū i Niu Sila,
Mo le silia i le 80 tausaga e le’i faalauiloaina

Ua maua lipoti mai le RNZ e faatatau i si masaga tama mai Papua Niu Kin, pei ona lipotia atu i le vaiaso talu ai, ua mae’a le la tā’otoga i Ausetalia e fitu itula na faia ai peita’i e

O le Māliega a le Pasefika e faatatau i sootaga vāvālalata i mataupu tau le tamāo’aiga le Pacer Plus Agreement o le a

Ua i’u lava ina aveina atu i Ausetalia mai Papua

Ua faamaonia mai e leoleo Tahiti ma le au su’esu’e

O loo faailoa e lipoti mai le RNZ le faaleo o popolega o le aufaigaluega a le Ea NIu Sila i Rarotonga i suiga tau galuega ma maliega tau galuega fai mai latou ua solia ai le tulafono o galuega i

O loo faia sa’iliga e oo mai i le asō

Ua ofoina atu se faatoesega aloa’ia a le Militeli a
Ua faaopoopo le puipuiga i Niu Kaletonia ina ua toe
O se tasi o pisinisi kava i Aukilani ua lipotia
O le fuafuaga a Ausetalia e faafaigaluega mai tagata Papua
E le’i maua lava se tonu i se tasi o
O le faauluuluga tau leoleo a Niu Sila, o le
Ua lipotia i le leitio faavaomalo a Niu Sila i
Ua sao mai le Palemia o le Atu Solomona i
I le mae’a ai o le palota lē faatuatuaina sa
Ua faailoa e leoleo mai le Atu Solomona ua faaopoopo
Ua mae’a le palota a Ausetalia ma ua faamaonia le
Ua toe o se aga faataunuu le palota a Ausetalia
O le asō ua faimalaga ai le Sui Palemia o
O loo iai le popolega o le Matāgaluega o Femalagaa’iga
Ua faamaonia mai e le Minisita o le Soifua Mālōlōina
Ua lipotia le iai o se lafo o le lē
Ua faamatuu atu e le Ea Fosi a Niu Sila
O le faauluuluga o faiga faavae i le faigamalo a
Ua faailoa manino mai e le failautusi o le Matāgaluega
O loo iai nei i Amerika le ta’ita’ifono ma le
O se faiga faapaaga tau galuega i le va o
E to’alua Katinale o le a fai ma sui o