Faatapulaa le aofa’i o tamaiti a’oga faavaomalo i Ausetalia faaaogā ai nisi auala ua folafola e le Malo
Fai mai o le a taumafai le faigamalo a Ausetalia
Fai mai o le a taumafai le faigamalo a Ausetalia
Ua uma su’esu’ega na faia i vaiinu sa tuua’ia na
O le aufusu e lē mafai ona faailoa atu ni
Ua faailoa mai e le faatonu o le World Vision
O le facebook lea ua faailoa ua matua’i faaitiitia ai
Ua faasa’oloto e Denmark le alii o Paul Watson o
O le tamā ma le tināfai o se teineitiiti e
O le mataupu e faasaga i lē sa avea ma
E tele fale ua motusia mai ai le eletise i
E na o le 3 tausaga lel matua o le
Ua faamaonia mai e le Geoscience Australia e iai se
O le asō lea ua folasia ai le faai’uga o
Ua faamautinoa mai e le Minisita o le va i
E oo mai i le taeao nei ua oo i
O le vaalele lava e tasi sa faaauauina le tautua
O le Peresetene na sola ese o Suria, Bashar al
Ua tula’i foi se isi lu’itau tele mo le alii
Ua mautinoa nei o le teineitiiti 17 tausaga le matua,
E silia ma le 52 afe tālā Ausetalia na foa’iina
Ua lipotia e le ausu’etusi na feagai ma le su’eina
O le toe alia’e o nisi o pepe ua aafia
Mai tagata Ausetalia e to’afā na lipotia atu ananafi lea
E 7.4 magnitude le malosi o se mafui’e na lūlū
E lua vaa suāuu a Lusia ua faaleagaina i le
Ua saunoa le Palemia o Isaraelu o Benjamin Netanyahu sa
Fai mai e ono faaopoopo pea le aofa’i o tagata
I le silia ma le 10 tausaga talu ai e
Ua i’u lava ina ave i le tulafono pe molia
I se lipoti lata mai o lea ua toe faasolosolo