Tele aiga ua motusia mai ai le eletise talu uiga loulouā o le tau i Niu Sa Uelese
E tele fale ua motusia mai ai le eletise i Niu Sa Uelese i le mae’a o timuga mamafa ma
E tele fale ua motusia mai ai le eletise i Niu Sa Uelese i le mae’a o timuga mamafa ma
E na o le 3 tausaga lel matua o le tamaitiiti ua faavave atu i le falema’i ina ua aveesea
Ua faamaonia mai e le Geoscience Australia e iai se isi foi mafui’e na toe lūlū i Vanuatu i le
O le asō lea ua folasia ai le faai’uga o su’ega o le HSC mo le tausaga 12 faapea foi
O le itu i Sisifo o Sini lea ua matua’i mafatia i le vevela i le asō, fai mai e
E silia ma le 52 afe tālā Ausetalia na foa’iina e tagata mo si tamā ma si ana pepe na
Ua lipotia e le ausu’etusi na feagai ma le su’eina o tusi a le ofisa o tulisi i Ausetalia nei
O le toe alia’e o nisi o pepe ua aafia i le gasegase o le pneumococcal disease lea na uma
Mai tagata Ausetalia e to’afā na lipotia atu ananafi lea sa ave i le falema’i ina ua masalomia ua faa’onā
I se lipoti lata mai i le su’esu’ega e faatatau i le tino maliu o se tamaitai na maua i
Ua tatalaina i le vaiaso nei i le ogatotonu o Melepone se vaega fou o fale ua faaagaga mo tagata
O se tamaitai e 30 tausaga le matua, o ia le tagata lona lua ua ma’umau soifua i le faalavelave
O sui e to’alima o loo totoe o le Bali Nine poo i latou e to’aiva na faimalaga i Bali
Ua faamaonia mai o se ulugalii mai Adelaide lea ua pu’eina ona o le faia o ni talosaga sese e
Ua lipotia e toeitiiti atoa le 500 o le aufaigaluega a le Qantas o le a savavali ese ma galuega
E silia ma le 17 afe tagata faigaluega i childcare o le a faaopoopo totogi e amata atu i le
E 14 tausaga o se tamaititi ua ta’ua mai sa poloka ai i totonu o se taavale na aafia i
Ua gaioi nei Ausetalia e sauni mo le toe tatalaina o lona ofisa i totonu o Ukraine. Ua faailoa e
O loo galulue nei le aufaigaluega a le META e toe faafoi le auaunaga e pei ona masani ai i
E to’alua talavou na pu’eina e leoleo i le taeao analeila mai le itu i Sisifo o Sini i le
O loo feagai pea le itu i Matu o Ausetalia ma uiga loulouā o le tau i le asō a
Ua saunoa le ta’ita’i o le Itu Agai i Ausetalia nei, Peter Dutton e tatau ona na o le fu’a
E lagolago malosi Ausetalia i le faia loa o se faatatau a Malo Aufaatasi, UN Resolution ina ia faamuta ai
O loo i se tulaga tigaina pea le tamaitiiti e 2 tausaga lea na semanū e malemo i se vaitā’ele
O loo sa’ilia le tagata na sola ese ina ua mae’a ona ia gaoia le National Australia Bank poo le
O loo taumafai malosi pea nai faalapotopotoga e fesoasoani i tagata poo charities ina ia mafai pea ona tali atu
Ua faateteleina tulaga lē manuia ma vaaiga lē talafeagai ua faia aga’i i le komiuniti o tagata Isaraelu i Ausetalia.
Afai ae toe manumālō Albanese i le isi faigapalota e sosoo ai o lona uiga o le a aveesea loa
Ua faaleo o nisi e aumau lalata ane i le nofoaga ua fausia ai le malaevaalele fou i Sini, le
O se tala faanoanoa mai Melepone i si tagata faigaluega ua maliu ina ua aafia i le taavale la’ulapisi i