Siitia le numera o tagata e talosaga mo ni fesoasoani i le totogiina o pili i le Origin Energy
O le aofa’i o tagata Ausetalia o loo talosaga mo le fesoasoani i le totogiina o a latou pili i
O le aofa’i o tagata Ausetalia o loo talosaga mo le fesoasoani i le totogiina o a latou pili i
Ua faia nei moliaga o le alii gaoi lea na ulufale i le fale o se aiga, fai lelei ai
Ua manino le valaau a le kamupani a le Australia Post mo ni tagata faigaluega i le agai atu i
E toalima tagata matutua o loo manunu’a ma se tamaitiiti ua uma lona ola ina ua taavalevale se taavale i
Ua matua’i maumaua’i le finau a le faigamalo a le setete o Ausetalia i Saute poo South Australia i le
O le a faata’ita’ia e le pisinisi o le Bunnings le faia o health stations poo nofoaga e mafai ai
O le setete o Niu Sa Uelese lea ua lipotia ua faatetele ai foi le tale vivini, whooping cough ma
Na patipati ma le fiafia le alii Palemia o Ausetalia ma le to’atele o tagata na iai i le nofoaga
E iai le avetaavale o loo su’e e leoleo e oo mai i le taimi nei, ina ua soso’a atu
Ua maitauina le maualuga o le aofai o tagata matutua i Niu Sa Uelese o loo i le falepuipui e faatali
O lē sa avea muamua ma Palemia o Ausetalia, o Scott Morrison ua fuafua o le tasi lea molimau i le faamasinoga
E na o le 2 tausaga o se tamaitiiti o loo tigaina nei i le falema’i ona o se faalavelave tau
Ua sauni le faigamalo a Ausetalia e faalauiloa seisi a latou meafaigaluega fou poo se tool o le a mafai
E na o le 14 tausaga o le teineitiiti lea ua molia i le fasioti tagata i se alii e
Ua faamanatu e le Australia Post le autaalo a le atunuu i le Olimipeka i Paris, i latou na maua
E to’atasi ua faamaonia ua maliu i le faalavelave na lavea ai se vaalele helicopter i luga o se hotel
O loo aofia ai ma se pepe i le to’atolu o tagata ua lipotia mai ua maliliu i se faalavelave
O ni tulafono fou e faamalosia ai le tuuina o le iuni o tagata faigaluega i galuega faufale ma isi
Ua lipotia le avanoa nei o le auaunaga a le Foxtel mo le fia faatauina atu. O le faamatalaga mai
O se tamaitai tausi soifua ua tuua’ia i le faaaogāina o se card mai le faletupe a se tasi o
I se lipoti lata mai o le tama aoga mai Melepone na aveina atu i talafou ananafi o loo tau
O faamaumauga fou mai le National Notifiable Disease Surveillance System le NNDSS ua faailoa ai ua umi atu le taimi
Ua lipotia le faalauiloa e Ausetalia ma Kanata o le a faaopoopo sootaga tau le puipuiga ma e lē ioeina
Ua faailoa i le faatalanoaga i luga o le Alaata 7 a Ausetalia le mafatia o si tina o le
Ua faato’ā toe tatala feoa’iga i le M1 i le Central Coast i NSW i le taeao analeila talu ona
Ua lelei le leai o se tasi na iai tonu i fafo ane o se tasi o fale tele i
E $9.26 miliona ua faaitiitia ai le tupe e maua e lē sa avea ma Ofisa Sili o le Qantas
O se faiaoga tamaitai lea ua lipotia mai ua molia i se moliaga o le faia o ni uiga matagā
Na lūlū se mafui’e i Vitoria ma o lona malosi e 4.1 i le fua mafui’e ma ua lipotia o
E toatasi mai le toafā o ni tagata Ausetalia o loo popole ina ne’i leai ni fale e nonofo ai