VANUATU: Poo ai tonu sitiseni o Vanuatu e mafai ona avea ma sui tauva o faigāpalota?
E na o tagata indigenous Ni Vanuatu o le a mafai ona tauva i palota faaitumalo ma palota a le
E na o tagata indigenous Ni Vanuatu o le a mafai ona tauva i palota faaitumalo ma palota a le
O loo una’ia nei e Ekalesia i le Atu Kuki le atunuu ina ia folafola o se atunuu Kerisiano i
Ua sainia nei se maliega tāua i le va o atunuu e tolu o le Pasefika, o le Marshall Islands
Ua aga’i mālie ese atu le afā o Seru mai Vanuatu ma ua aveesea foi lapata’iga mo le itumalo o
Ua oo atu i le 73 i latou ua aafia i le dengue fever i Tonga e pei ona faamauina
O se isi foi afā fou ua faailoa mai o le a tuuina iai sona igoa e le vaaitau lea
O le afā o Rae ua lapata’ia ai Fiti ua faasolo atu lona malosi i le Vaega Lua poo le
E na o ni nai faamatalaga laiti ua faailoa e le Palemia o le Atu Kuki Mark Brown e uiga
O le minisita mai Farani, Manuel Valls o le a taunuu ane i Niu Kaletonia i le Aso Toonai o
O se tasi sa avea ma minisita i Niu Sila ua ia faailoa i le lipoti a le RNZ o
O le Palemia o Vanuatu, Jotham Napat ua tuuina atu sana lapata’iga i tagata faigaluega faalaua’itele ma ua unaia ai
E silia ma le 400 tagata na savalia magāala o le Atu Kuki i le asō e faailoa ai lo
Na faaleaga e leoleo i Papua Niu Kini ni fale i se nofoaga ua lipotia sa faatino ai le osofa’iga
O loo iai le faamoemoe o le Palemia o le Atu Kuki, Mark Brown, e iai le avanoa e talanoa
O le amata lelei ma faatumauina pea le lelei i taamilosaga uma o le Super Rugby o nisi ia o
E telē le faatuatuaga o minisita a le Atu Kuki i lo latou Palemia, Mark Brown ma lana ta’ita’iga ma
O le Minisita mo mataupu i fafo mai o le atunuu o Farani, Manuel Valls o le a malaga mai
Ua filifilia e le Palemene o Vanuatu lo latou Palemia fou o Jotham Napat. O ia le Palemia lona 5
Ua lapata’i mai le Komesina o leoleo a Papua Niu Kini, David Manning i tagata e fiafia e faaaogā le
Ua iai le popolega o ta’ita’i o le Pasefika i ni fuafuaga a Trump e toe tipoti ese mai le
Ua faamamulu e Le Atu Kuki lana finau mo se latou lava tusifolau, ina ua mae’a talanoaga sa faia ina
E to’atolu tama taaalo e iai tupu’aga mai le Pasefika o le a auai i le Super Bowl i New
O loo iai le faamoemoe o le Pacific Games Council le PGC o le sailia o tusi o tupe faaalu
Ua faailoa mai lipoti a le RNZ o loo feagai le atunuu ma se avega tele i le gasegase o
Ua folafola mai e le Matagaluega o le Soifua Mālōlōina a Fiti le pepesi o le dengue fever i le
Ua faailoa e le faigamalo a Fiti e ono auai ane le militeli a le atunuu e fesoasoani i leoleo
O le pepesi o le misela i Samoa i le 2019, o se mataupu lea ua alia’e i le iloiloina
E mautū pea le finagalo o i latou o loo tuufaatasia le Polyfest o le mautū o le taofimau o
O le faatupega o polokalame tau le soifua mālōlōina e faatatau i le HIV i Fiti ua faaitiitia, e pei
O le vaiaso nei e faatauto ai i le kapeneta le Palemia fou o Tonga o AIsake Eke lea na