Silia ma le 3 afe tagata faigaluega o le a siitia totogi amata atu i le asō
E silia ma le 3000 tagata faigaluega i Ausetalia ua amata atu i le asō le siitaga i o latou
E silia ma le 3000 tagata faigaluega i Ausetalia ua amata atu i le asō le siitaga i o latou
O loo faaauau pea ona pa’ū le tau o fale i le maketi o fale i Niu Sila. O faamaumauga
Ua amata le poloketi fou ua faia i Poriria e lagolago ai tagata Pasefika. O le poloketi lenei Our Whare,
E lē o toe mamao faia e le Palemene o Papua Niu Kini le tonu o le faatumau poo le
Ua ave e leoleo le tamaitai Niu Sila na taunuu i le malaevaalele i Sini ma ana fualaau faasāina. E
Ua mausalī le maliega tau fefaataua’iga tele a Niu Sila ma atunuu e ono i Sasae Tutotonu, poo atunuu nei
O loo faasolosolo pea ona pa’ū le tau o le penisini, tiso ma le karasini e pei ona tula’i mai i
O faama’i lē pipisi ua faamauina o loo silia i mafuaaga o le maliliu o tagata mai atunuu e 56 a
E to’a 4,991 fanau a’oga Tausaga 12 ua mae’a resitala mo su’ega faapitoa o le SSLC (Samoa School Leaving Certificate) ae to’a
Ua sau le lipoti lata mai o tagata o loo faalagolago i penefiti ma iloa ai o lea lava e
Ona o le tele o talosaga e faalealea tagavai o isi atunuu i luma o fale a le puleganuu a
Ua uma le palota a le puleganuu a Aukilani ma sau ai le faai’uga, o le tausaga mulimuli lenei e
Na faaoolima ma gaoi e talavou le tamā ananafi a o iai i le train station i Aukilani. O le
E to’a 11 tagata Vietnam na toe tipoti ese ma Niu Sila ona o mariuana e tusa ma le $18
Ua faamatuu ese mai e le Paramatta Eels le alii taalo o Clint Gutherson mai lana konekarate ma ua aloa’ia
Ua lapata’ia e le coroner a le setete o Vitoria tagata i lea faaitu o Ausetalia ia silafia lamatiaga o
Ua silia ma le 100 kilo o fualaau faasāina ua taofia e le Australian Federal Police ma le Border Force
Ua manana’o le komiuniti o tagata Initia i Ausetalia ina ia aloa’ia le faailogaina o le Diwali i Ausetalia. O
E lata i le to’a 200 leoleo fesoasoani sa galulue soosootau’au ma le matagaluega o leoleo ma falepuipui e fesoasoani i le
O le asō lea na faai’u ai le fonotaga a Minisita o Taaloga mai le Pasefika atoa ma le peresitene o
O le ta o le itula e 10 i le po anapo na faasilasila mai ai e le upega tafa’ilagi a le
Ua faalauiloa e le ta’ita’i o le malo aso mālōlō, e tauia ai le gapatia o tagata faigaluega a le
O upu a le atunuu o se faiva e tapua’ia e a’e ma le manuia, e faapena lagona o le
E to’a 6 tamaiti ua tutuli ma le a’oga, na lipotia le faatino o ni uiga fia malosi (bullying), ua
O le asō e tulai ai i le faamasinoga le avetaavale mai Ausetalia i Saute ona o le faalavelave ua
O galuega faatufugaga a tusiata o loo taumafai mai e faalauiloa o tatou siosiomaga, aganuu ma agatausili i fesuia’iga o
Ua siitia le numera o tagata malaga mai i Samoa i lenei tausaga, pe a faatusatusa atu i le taimi lava lenei
Ua vaaia le vevesi o nisi o le atunuu i luga o fesoota’iga televavave i le tulaga ua manatu ua suia ai upu
Ua faamaonia e le fonofaatonu o le faletupe a le lalolagi le fesoasoani e faamatuu mai mo Samoa e 21
Ia faataugofie sunscreen e ala lea i le aveesea o lafoga totogi poo le faia o se oloa e faatau