PALAU: Pu’eina i Saipan ma toe tatala i tua le to’alua o lē sa avea ma Peresetene o Palau
O le to’alua o lē sa avea muamua ma Peresetene o le atunuu o Palau, Johnson Toribiong na taofia i
O le to’alua o lē sa avea muamua ma Peresetene o le atunuu o Palau, Johnson Toribiong na taofia i
O loo i se tulaga tigaina pea le tamaitiiti e 2 tausaga lea na semanū e malemo i se vaitā’ele
O loo sa’ilia le tagata na sola ese ina ua mae’a ona ia gaoia le National Australia Bank poo le
O loo taumafai malosi pea nai faalapotopotoga e fesoasoani i tagata poo charities ina ia mafai pea ona tali atu
Ua faateteleina tulaga lē manuia ma vaaiga lē talafeagai ua faia aga’i i le komiuniti o tagata Isaraelu i Ausetalia.
Afai ae toe manumālō Albanese i le isi faigapalota e sosoo ai o lona uiga o le a aveesea loa
E to’alua sui Pasefika, ua aloa’ia ona folafolaina o nisi o sui filifilia i le Komiti Faafoe o le Lakapi
O le faatonu o le ata lauiloa i le taimi nei a le Moana 2 ia Dana Miller, o se
E to’atolu sui tamalii aloa’ia – nobles – ua faamavae ma le Palemene a le motu o Tonga, ona o
Ua aga’i le malo e faia suiga i le tulafono e sa’oloto ai ofisa faasalalau e faia faasalalauga faapisinisi i
O loo faaauau mai ai i le asō sa’iliga o lē na fanaina le tama ananafi i Naenae i Lower
E tuufaatasia tala o le taeao o loo faaletonu le network i le malaevaalele faavaomalo i Aukilani, ma ua aafia
Ua ave e le iuni le malo i le tulafono ona o sā ua tuuina mai e lē mafai ai
O le asō e faailoa mai ai e le malo ana fuafuaga e sui ai vaa Interislander. A o tālia
Ua mae’a faalauiloa le tapenaga o faiga faavae ma ta’iala e tafiesea ma tetee atu ai i faiga faaalatua poo
O tapenaga a le Malo i le tuuina atu o nisi o tulafono taufaaofi i le fono aoao faitulafono o
O le 4 tausaga na faasala ai i le falepuipui i le aso 12 o le masina na te’a nei
O le pagota o Va’ai Panapa lea na sola ese ma le falepuipui i Tanumalala i le taeao o le
Ua faai’uina lenei tausaga o a’oa’oga mo fanau a le atunuu e pei ona faia laugatogi ma faauuga, e pei
Ua sainia nei se maliega i le va o Ausetalia ma le atunuu o Nauru e ofoina atu ai le
O le afiafi a o lumana’i ai le Kerisimasi o le tausaga nei o le a fono ai Faipule o
Ua faamaonia lava le faato’ilaloina o le faigamalo a Assad ma lona aiga mai Suria ina ua faato’ilalo e le
A o faaauau ai fiafia ma le faamanatuina o le to’ilalo o Assad i Suria, ua lipotia mai le nofoia
Ua faaleo o nisi e aumau lalata ane i le nofoaga ua fausia ai le malaevaalele fou i Sini, le
O se tala faanoanoa mai Melepone i si tagata faigaluega ua maliu ina ua aafia i le taavale la’ulapisi i
E tasi le tausaga ua faasala ai i le falepuipui se tamaitai mai Amerika na malaga mai i Ausetalia nei
Ua lapata’ia i latou o loo fuafua e faia faaipoipoga i le vaitau o aso fiafia ina ia aua ne’i
Na maua se tino maliu o se tamaitai i le togavao i le itu i S aute o Sini e
Ua lipotia le vaaia o vaatau e 14 mai Saina faapea vaalele e fitu a le militeli ma paluni e
E tolu taavale lavevea i luga o le SH29 i Tauranga, ma e tuufaatasia tala o le taeao o loo