Nonofo tagata faigaluega mai Filipaina i containers, toe fai mai e le’i sa’o ona fai totogi
Ua faasolo nei su’esu’ega i se mataupu o loo aafia ai tagata faigaluega mai Filipaina, e su’esu’eina lo latou nonofo
Ua faasolo nei su’esu’ega i se mataupu o loo aafia ai tagata faigaluega mai Filipaina, e su’esu’eina lo latou nonofo
E uma atu lava le 2024 ma faatofa mai ai foi ma le Parents Centre Aotearoa charitable trust. O se
Ua tuuina mai le lapata’iga, ina ua faaopoopo pea le to’atele o tagata taufaasese ma e le’i aloa’ia foi o
O le a tumau pea le Polyfest i Otara mo le faailogaina o lona 50 tausaga talu ona faatautaia, ina
Ua faatonuina nei e le minisita o mataupu faalotoifale a Fiti, Pio Tikoduadua le faia o se su’esu’ega i se
Ua toe filifilia pe faatū ane e Donald Trump le tamaitai o Pam Bondi e avea ma Loia Sili a
A itiiti mai pe to’a 42 ua fasiotia ina ua tafana e nisi ni taavale sa ave atu ai Shiites
Ua faamatuu ane e le Faamasinoga o soligatulafono faavaomalo le International Criminal Court se poloa’iga e pu’eina ai le Palemia
Ua ofo mai le Gold Coast latou te talimalo i nisi taaloga o le Olimipeka pe a oo atu i
O loo i le falema’i nei se malu o le malo na aafia i manu’aga i le taeao analeila i
Ua i le vaaiga nei a leoleo se alii na fetaua’ina na fai tuliga ma leoleo i le faaitu i
Ua faaulu e le faigamalo a Ausetalia se pili i le Palemene e tuuina ai le malosi’aga i ofisa tau
Ua fiafia le to’atele e masani ona faaaogāina auaunaga i trains ina ua faalauiloa mai ua lē oo solo tetee
O lea ua faailoa e le ta’ita’i o le Itu Agai le susuga Tuilaepa L Sailele Malielegaoi, lona faafetaia o
O le faai’uga o lenei vaiaso ua faagasolo ai le tauvaga o le siva ailao afi ma o le 22
O fuafuaga ua talanoa nei e tuufaatasi le National Library ma le Archives NZ, o le a vāea ai ma
I le 28 tausaga o auauna ma galulue mo le ofisa o le Komesina Maualuga o le malo o Ausetalia
Ua toe afea foi le nofoaga o loo vaaia ma tausia ai fanau sauāina, le Campus of Hope i Tuanaimato
Ua i luma nei o le faamasinoga se mataupu na faaulu ai se tagi i leoleo e mafua i le
E ui ua soloia uma moliaga faasaga i le faifeau ia Brian Tamaki, ae lē o suia ai le faai’uga
Na ave e leoleo le alii na ia tatuiina (tulou) le sikulati ananafi i Newmarket i Aukilani. O le lata
E to’atolu sui o kegi o lea ua molia ina ua aloa’ia le tulafono ua faasā ai ona toe vaaia
Ua toe upuia e i latou e lē o auai i le toe faataga o le faatau ola atu i
Ua tuuina le faasalaga oti i se tamaitai i Thailand ona o le fasiotia o ana uo e to’a 14
Ua saunoa James Marape le Palemia o PNG, e mana’omia e lana faigamalo le malosi o le numera o tagata
Ua filifili e Amerika Samoa ona ta’ita’i mo le isi fā tausaga o lumana’i ma ua faailoa mai i i’uga
E fai si tele o a’oga ua tapunia ma auala faapea foi trains ua faamālōlō faigamalaga i vaega eseese o
Ua teena e Amerika se fuafuaga a Malo Aufaatasi ua valaau ai mo le faamutaina o vevesi i totonu o
O le tolu o taaloga ua faasala ai Samu Kerevi e mālōlō ai ona o lana pu’e i le taaloga
Ua faailoa e auaunaga e feagai ma mataupu tau i sauāga i totonu o aiga ma le leai o ni