Faatalia se i’uga o le pu’e a Finucane ia Chrichton
E ono faasala nei le loka a le Sharks, o Dale Finucane i le tolu vaiaso e lē taalo ai
E ono faasala nei le loka a le Sharks, o Dale Finucane i le tolu vaiaso e lē taalo ai
O le vaiaso nei i le aso 29 o Iulai o le a faatautaia ai se tasi o aso faalauiloa
E loulouā uiga o le tau i Aukilani i le asō, ma ua lapata’ia ai i savili malolosi ma timuga.
Na faasiilima tagata faigaluega i le faletupe i Paraparaumu ae alu ma tupe. O le latalata i le mānava o
E leai se tagata Pasefika i Niu Sila ua talosaga mo le euthanasia poo le ioega e mafai ai ona
E 5,535 cases ua lipotia maua i le Koviti i le komiuniti ananafi, ae o le Aso Toonai e 7,746.
Ua lē fiafia leoleo ma ua amata aoao faamaoniga e mafai ai ona molia tagata tetee na o latou tapunia
Ua taoto nei i luma o le faamasinoga maualuga poo le faamasinoga sili a le atunuu se mataupu ua faatō’ai
O le aulia mai o le vaiaso mulimuli o lenei masina o Iulai ua molimauina ai i le lipoti lata
E to’a 50 fanau mai le matutua o le 6 i le 15 ua mafai ona a’o’oga i le polokalame
E 120 a’oga i lo tatou atunuu o le a faapipii ai satelite e maua ai fesoota’iga televavave tau initaneti,
Ua silasila nei le Minisita o Faato’aga ma Faigafaiva ia toe fausia le nofoaga i le itumalo o Palauli Numera
E to’atasi foi se tasi ua maliu i se fale na mu i Melepone i le po anapo atoa ai
Ua lapata’i mai se tagata e tele lona silafia i tulaga tau le puipuiga i leoleo a Niu Sila e
E iai si tagata ua maliu i lologa i Kuiniselani i le vaiaso nei ma ua faamaonia mai e leoleo
Ua lua nei setete o Ausetalia ua lipotia mai ai le alia’e ai o le faama’i o le foot and
O loo taumafai leoleo i Sini e sailia se alii ma se tamaitai ina ua fetaua’ina le gaoia o se
E talitonuina ua ioeina o se ata faataatia mo se taamilosaga fou o le Club World Rugby poo le Ipu
O le masina o Iuni o le tausaga fou 2023 ua fuafua le Komisi Su’esu’e poo le Royal Commission e
E mana’o le ACT ia faamatuu ese lafoga totogi mo fefaataua’iga ina ia faaitiitia le tau o oloa, faafaigofie tulaga
E silia ma le 800 fale fou ua fuafua o le a fausia i nofoaga eseese i le atunuu, o
Ua mautinoa e 8,728 tagata ua aafia i le Koviti-19 i le komiuniti i totonu o le 24 itula ua
E teena e se alii Samoa ua 45 tausaga le matua, ona moliaga e 33 o faiga matagā sa ia
O le poloketi $1miliona a le malo mo itumalo e 51 lea e faamatuu muamua le ta’i $200,000 ua faamaonia
Ua su’esu’e e le Auckland Council pe faafefea ona fesoota’i upega tafailagi a sui momo’e e to’alua o loo finauina
Ua toe faafou faiga faapaaga a Niu Sila ma Niue. O lea ua taunuu le Premier a Niue i Ueligitone,
E tusa ma le 130 faigamalaga e le’i oo ananafi, ma e ono faaauau mai i le asō. Saunoa le
Tele ututau, tupe pepa faapea fualaau faasāina na maua i osofaiga a leoleo i Aukilani. Silia ma le $22,000 tupe
Maualuga le silasila a Fiti i le faatonusili o le soifua mālōlōina a Niu Sila, Dr Ashley Bloomfield. E lē
O le tuuina atu e le Malo i le kamupani o fesoota’iga le Bluewave latou te faapipii satelite e maua