Lavea se tamā matua 87 tausaga i se taavale ma maliu ai i le falema’i
Ua maliu lava i le maota gasegase si tamā e 87 tausaga na lavea i le taavale i le itu
Ua maliu lava i le maota gasegase si tamā e 87 tausaga na lavea i le taavale i le itu
O se su’esu’ega tele a leoleo sa faia ua faai’u i le pu’eina o tagata e to’afā ma le to’alua
Ua faate’ia nisi i le lipoti ua agiga mai i le aso e uiga i le folafolaga a le kapeteni
E manatu Eddie Hearn, o se tasi e faatulagaina fusu’aga, e na o Jai Opetaia se tasi e mafai ona
Ua tāpā e leoleo le fesoasoani a tagata lautele e tusa ma le mataupu ua maliu ai le tamaitiiti i
Na alu atu faasasa’o le taavale i le nofoaga ua toso ai tape a leoleo ananafi a o su’esu’e se
Ua amata i le vaiaso nei ona tāpā le faatagana aloa’ia poo le Electronic Travel Authorisation mo tagata Niu Sila
Ua mu le silia ma le afe fale, ua maliliu tagata e to’alua ma le to’atele ua manunu’a i Los
Na faaleagaina e le masini sua palapala le fibre autū i le va o Whangarei ma Dargaville, ma ua leai
Ua amata lenei tausaga fou i le faailoa ai e le Ofisa Sili o le Lakapi Samoa le tofa Seumanu
O lea ua faailoa lautele i auala o fesoota’iga televavave le faamanuiaga a le Ofisa o le Komesina Maualuga o
Ua faailoa e le Komesina o leoleo le tofa Auapaau Logoitino Filipo moliaga e sefulu o loo tuua’ia ai le
Ua taunuu le mana’o o le afio’aga o Siufaga Falelatai ina ia umusa le galuega o le latou falea’oga tulagalua
E lē o mapu le auaunaga fesoasoani a le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e
Ua filifilia nei se konekeresi mo Niu Kaletonia mo lana faigamalo lona 18 a o talitali ai le to’atele poo
E oo mai i le aso 29 o Tesema tausaga na te’a nei ua faamauina i le 286 tagata ua
Ua filifilia e Pope Francis, Katinale Robert McElroy o le Akiepikopō mo Uosigitone. O Katinale ua 70 tausaga o lona
E silia ma le 30 afe tagata ua fautuaina ia aga’i ese mai nofoaga e aumau ai ina ua maitauina
E lē o iai lava ni foliga o tau sui mai le manatu o le Peresetene filifilia o Amerika, Donald
Na mafai ona fesoasoani ma faasa’oloto mai e nisi o le atunuu na pasi atu i le vaega tonu na
O le vaalele o le sami lea na tofu i gataifale o Ausetalia i Sisifo poo Western Australia, e to’aono
E molimau tuaoi o le tagata lea na maua atu ua maliu i se unit i Melepone, na o latou
E na o le 2 tausaga o si tamaitiiti o loo tau sa’ilia Kuiniselani ma ua valaau ai nei leoleo
E 100 miliona ua faamatuu ane e le faigamalo a Ausetalia i se konekarate fou mo le kamupani e gaosia
Ua saunoa le sooupu o le Leipa i mataupu tau aiga ma sauāga matagā, Ginny Anderson o le maliliu o
E fai si ogaoga o le faalavelave tau taavale i le State Highway 1 i le itu i Saute o
O loo faatupula’ia pea le lē fiafia o tagata faigaluega i le soifua mālōlōina, o i latou o loo faatalitali
Ua valaau nei le vaega faaupufai a le Leipa mo le toe faaopoopoina o le taimi e faagata ai le
O le mafui’e malosi na lūlū i se vaega maualuga i le itu i Sisifo o Saina ma isi vaega
O uiga faaletonu o le tau o loo aafia ai le atunuu ua faailoa ai e le pulega o uafu