
Tufatufa i a’oga a le Malo meaalofa o le puipuiga o le soifua maloloina
O le vaiaso muamua lenei o Me ua tufatufa ai i a’oga a le malo se meaalofa o puni fofoga,
O le vaiaso muamua lenei o Me ua tufatufa ai i a’oga a le malo se meaalofa o puni fofoga,
Ua taunuu i Samoa se fesoasoani tāua o ni fomai manu mai Niu Sila se toatolu ma tausi soifua fesoasoani
O le Ekalesia Asofitu o le Toe Afio Mai i Samoa ua amatamea i le lagolago i le polokalame a
Ua ta’utino se alii talavou mai Marlborough sa ia nanāina parcels poo afifi a tagata i lana loka a o
Ua saunoa le sui Palemia o le atunuu o iai nei Carmel Sepuloni, ua vave tele ona fai mai se
Ua toeitiiti 20 afe tagata o loo umia fale ua feagai nei ma se faaletonu ua le mafai ai ona
Fai mai o loo suesue nei e le malo se mataupu e aofia ai se tagata overstayer mai le Pasefika
O le a totogi feoaiga e faaaoga ai le Highway fou o loo fau i Matu o Aukilani i le
E auai le Palemia o Niu Sila Chris Hipkins i le faatutoatasi o Niu Sila mai pulega a le aigatupu,
Ua sau i lalo cases o le Koviti na faamauina i le vaiaso talu ai. Mai le Aso Gafua o
Ua lē fiafia le minisita i le tutaia o auaunaga a trains i Ueligitone ma ua faatonu ai le faia
E tolu vaega ua vaevaeina iai fale o aiga na faaleagaina e lologa faapea le afā o Gabrielle. O le
O se alii e 31 tausaga le matua sa galue i se isi kamupani e latou te faatau atu ma
E silia i le 284 afe tala le tupe na maua i le sailigatupe a le Manu Samoa i le
Ua lua nei aso o faagasolo le tauvaga faavaomalo o fagotaga i ogasami loloto o Samoa lea e 30 aufagogota
Ua faataga e leoleo ona tuua ogasami o Samoa e se vaaafi mai Amerika Samoa, ina ua mae’a ona faatumu
Ua faia suesuega a le ofisa o le komisi o faigapalota e saili poo ai le tagata poo ni tagata
Ua toe tuu tuu atu i tua e le faigamalo tausaga e agavaa ai nisi o taavale mo le auina
Ua oo atu i Samoa le faasologa o le pueina mai o lipoti o le tala o le tau a
Fai mai le toalua o si alii laufali lea na faaoolima iai se tagata i le faaiuga o le vaiaso
E ono foliga ua latalata mai ona pulea e nisi tagata ni fale fou ona o se faiga ua faailoa
O le iuga o le lipoti ua faaigoa State of the States report ua ta’ua ai o Tasmania ua sili
O le asō lea e faataunuu ai le solo tetee a tagata faigaluega i Iunivesite i Ausetalia ma o se
Ua toe saini le tamaitai taalo o Ruby Tui i le Black Ferns mo le isi lua tausaga. Ua lipotia
O loo faatalitali pea le aiga o si teineititi aoga lea o loo lipotia mai na ave faamalosia ma faaoolima
Ua faailoa finagalo fiafia o nisi mai le Pasefika agai i le malo ona o le lē faasāina o le
O le vaiaso nei ua faailoa ai i lipoti o le a faalauiloa ai e le pati se petition fou
Ua tuuina mai lapataiga lanu moli o uiga loulouā o le tau a o faaauau ai pea ona pa’ū timuga
O loo faaauau pea ona sau i lalo le fuainumera o fanau Niu Sila e pasi suega o le NCEA.
Ua sau le faamanatu e toe siaki faailo asu o fale. O le tala mai lea a le ofisa o