Tatau ona malamalama Minisita o le Malo i le pitolaau a tusitala
O se polokalame faalauiloa ma ni a’oa’oga mo i latou o umia tofiga o le Malo e pei o minisita
O se polokalame faalauiloa ma ni a’oa’oga mo i latou o umia tofiga o le Malo e pei o minisita
Ua faaiuina le tauvaga o fagotaga poo faigafaiva faavaomalo a Samoa sa faagasolo i le vaiaso atoa ua mavae atu
Ua afea le galuega a le faalapotopotoga o le Toomaga mo ē Puapuagatia i Samoa i le agalelei o le
I le tolu tausaga ua mavae talu ona faatautaia se iloiloga ma se suesuega faaletulafono a le Komisi o le
O le pa’ū laititi i lalo o le numera o fanau ua maua i āuga o le flu le influenza
Ua tuuaia le vaega faaupufai a le Leipa i le faaseseina o tagata sa o latou folafola o le a
O se tala fiafia mo se tasi o aiga i le asō ina ua agai ane le minisita o femalagaa’iga
O loo suesueina nei e leoleo se faalavelave ua ta’ua ai se tamaititi na maua atu ua uma lona ola
Fai mai e oo atu i le 20 afe peimeni ua faatulaga e ofo atu i tagata e fia avea
O le masina fou lea ua folafola e le Pulega a le supamaketi a Coles o le a taofia ai
E 3.5 piliona o le a faaalu e le kamupani vaalele a le atunuu le Ea Niu Sila e faatau
A o feagai ai tagata i Aukilani ma le faamamāina o nisi o mea na aafia i le loulouā o
Ua mautinoa o le a iai se faatatau poo se gaioiga e faia e le matagaluega o aoga i le
Ua faia nei se suesuega a le ofisa o le Komesina o mataupu faalilolilo Privacy Commissioner’s office i le kamupani
Ua faailoa e le taitai o le vaega faaupufai a le National, Christopher Luxon e le o iai se fuafuaga
Ua faatupulaia pea le toatele o tagata e moomia fesoasoani i meaai poo foodbanks. Talu mai ona sau le Koviti
Na tutuli i fafo ma le maota fono taitai o le pati a Maori. A o ulufale atu ai i
E iai le text poo le feau tusitusia mai le au taufaavalea o loo salalau nei i tua e faafoliga
Ua maua le tino maliu o le tamaititi aoga lea na leiloa i Northland i le taimi na mamafa mai
Ua faaalia le lē fiafia o tagata Aukilani o loo nonofo i le itu i Sisifo i le leai o
O le taeao nei lea na amatalia ai se aoaoga mo tusitala aemaise fanau o loo a’otauina i le polokalame
E 40 aiga mai le 23 afioaga i totonu o le atunuu ua faamanuiaina i laau totō e tauala mai
O loo iai nei i Ausetalia le aulakapi pa’i a le atunuu e tapena ai mo le taamilosaga o le
Ua faailoa e le komiti o tapenaga o polokalame o le faaiuina o sauniga o le 60 tausaga o le
E tatau ona oo atu i le aso 22 o le masina o Me ua maua se isi loia a
O le aso 6 o Iulai o le tausaga nei e amata faamamalu ai le malaga o tagatanuu o Samoa
E lua aso ua faatautaia ai se fonotaga a sui usufono o le tatou Palemene, o se vaega o taualumaga
Ua unaia e le lala o le faalapotopotoga o Palemene a Malo o le Taupulega le Commonwealth Parliamentary Association, le
Ua faailoa mai ua faamalolo le taitai o le vaega faaupufai a le National sa iai o Paul Toole. O
Ua saunoa le alii taalo o le lakapi liki Nicho Hynes o loo ua nofo sauni nei e nonofo faatasi