Faaiu le taumafaiga ale au a Samoa ile taamilosaga squash i Fiti
O le taamilosaga lenei sa faagasolo i Fiti ile vaiaso ua mavae na tauva ai le au squash ale atunuu.
O le taamilosaga lenei sa faagasolo i Fiti ile vaiaso ua mavae na tauva ai le au squash ale atunuu.
O le faaaliga tele o oloa gaosi i mea tau faatoaga lea o le a faia i Guangzhou i Saina
O se tasi lenei o Matagaluega o loo tele ina lolofi atu iai le atunuu aemaise lava i le aufaifaatoaga
Ua talosaga le pati a Maori I le malo o Niu Sila ua tatau ona tuli le amepasa o Isaraelu
Faatasitasi nisi o tagata Aukilani anapo I le taulaga ma manatua faatasi I latou ua fasiotia I Palesitina. Na manatua
Ua tautino sui fou Pasefika o le Palemene a Niu Sila, ua sauni e avea i latou ma sui malolosi
Vave na sola I Hong Kong le o loo masalomia na ia fasiotia le tina matua Ueligitone, peitai e le
E tele atu le mafai e faaitiitia ai faalavelave tautaavale I meapueata fou a le Waka Kotahi na I lo
O le amataga ole vaiaso nei na taunuu ai i fanua le Faatonu ole Ofisa o Polokalame ma Atinae a
O loo ua tuuina nei le avanoa i alo ma fanau ale atunuu e fia auai ile aoaoga e aofia
O lse tasi lenei o vaega ole faalauiloa lea ale Pulega o Eleele i lalo ole Matagaluega o Siosiomaga mo
O le galuega vaavaalua lea a le Matagaluega o le Siosiomaga ma le ofisa o polokalame o le siosiomaga a
O le masina ua mavae atu na mae’a ai le tautua a Jorn Sorensen o se Resident Representative poo se
O faamaumauga mai suesuega a se tasi o faalapotopotoga ua faaigoaina o le Human Rights Measurement Initiative na faalauiloa i
O le a toe saili se isi faauluuluga o le Pulega o Malaevaalele a le atunuu le Samoa Airport Authority,
O le 80 pasene o le aufaipisinisi laiti o loo faaaogāina o tatou maketi i Salelologa i Savaii, ma maketi
O Togamataimoana Vaea 35 tausaga o lona matua, o le avepasi lea o le pasi o le Laumosooi na lavea
Ua lē tuuina atu ni tali a le toa sefululua o tama tane e aofia ai ni matai ma taulelea
O le Aso Lua o lenei vaiaso ua fuafua e toe faaauau ai le galuega o le suaina o le
E silia ma le 20 sui o loo auai i se aoaoga o loo faafoeina e le vaega mai le
O se vaega o le faamanatuina o le aso faapitoa o tina ma tamaitai i afioaga i tua o le
O le manumalo o le vaega faaupufai o le Faatuatua i le Atua Samoa ua Tasi i nofoa e tolu
O le sao o tina ma tamaitai o alala ma nonofo i nuu i tua poo rural women, ua faatāua
O Laulii o se tasi o afioaga o le itumalo faapalota o Vaimauga numera tasi ua faatali i le latou miliona
Ua faamaonia mai e le pulega o le matagaluega o le soifua maloloina i Samoa le toe maua o nisi
O le fale o le aiga i Gisborne ma le alii lea na tuliloa i pulufana na tafana mai le
Na saisai mai e leoleo tagata e toalua e fesootai ma le tino maliu o le alii talavou ia Teina
E toavalu sui tauva Pasefika ua faamanuiaina ma e toatele ai lava sui o le Labour. Peitai o le iuga
Na faaopoopo uma nofoa mo isi pati, ae pa’ū le 31 nofoa a le Labour, ma ua tulai mai ai
E lei manuia le uluai taaloga a le Toa Samoa i le taamilosaga o le Pacific Championship lea sa fetaui