Tatala le poloketi o kalone lapisi a Alii ma Faipule o Vaiala
Ua tatala se tasi o poloketi, o kalone lapisi a
Ua tatala se tasi o poloketi, o kalone lapisi a
O loo vaavaai agai ia Ausetalia le alii Palemia o
Fai mai le NZ Food Safety o ana siaki na
E toatasi le tagata ua maliu i le mae’a o
E foliga ua manino mai o Tesema lea e ono
Ua oo atu foi i le 100 miliona le faailoga
E iai se faiga fou ua faata’ita’i nei e le
O lea ua faailoa mai o le Aso Gafua lea
E toatolu tagata ia ua molia i le mae’a o
O pa pupuni sa iai mo le faasoaina o faiga
Ua maua le avanoa o Samoa i se polokalame a
E 268 isi avanoa faigaluega a le soifua mālōlōina o
Na molimau mai aiga tuaoi o lea na aveesea mai
E tigaina manu’aga o le atalii 14 tausaga lea na
E ese mai i tagata galulue faavaitaimi nei e omai
E $35 le tau lea o le a totogi e
E 16 ‘au a alii mai kalapu lakapi i le
O tapenaga o le polokalame o le tatalaina o le
Ua fusi ma sapai e le Malo o Samoa le
Ua faaauau pea ona faagasolo taaloga afeleti a kolisi maualuluga
E 16 tausaga o se teine talavou Samoa ua muta
I se lipoti lata mai i tapenaga a le All
Ua ave atu i le falemai se tagata faigaluega na
O le aofa’i o tagata Ausetalia o loo talosaga mo
Ua faia nei moliaga o le alii gaoi lea na
Ua manino le valaau a le kamupani a le Australia
E toalima tagata matutua o loo manunu’a ma se tamaitiiti
O le aso 23 o Aokuso e tapunia ai le
O le sailimalo ma le ola finafinau o le tagata
Ua tele na’uā puleganuu i le Southland ma ua iai