Tulafono fou a Hurunui i taimi o toe sauniga o maliu; o isi ia tupe alu
Ua fesiligia tulafono fou o fanuatanu a Hurunui i Matu o Canterbury pe lē o lea e atili taugatā ai
Ua fesiligia tulafono fou o fanuatanu a Hurunui i Matu o Canterbury pe lē o lea e atili taugatā ai
E lē na o le tasi se Pulega o loo su’esu’eina le mu o se tamaitiiti a’oga Gisborne i lana
Ua faamalosia e le Minisita o le Va i Fafo, Winston Peters, le Komesina Maualuga o Niu Sila i Peretania
Ua toe maua foi isi ato na aumai faananā ai fualaau faasāina, methamphetamine i le malaevaalele i Aukilani. O se
Ua faate’ia le to’atele i le sau o le tala ua faamavae le kovana o le faletupe tutotonu e aunoa
Ua toe tolopo foi le fonotaga a le minisita o a’oga Erica Stanford ma lona sui David Seymour, lea e
Ua mu le scrap metal i Papakura i Aukilani, ma na vave ona tineia e le tineimu anapo. E 15
E leai ni a’oga i le asō, vave tapuni pisinisi ma ua fautuaina tagata o loo nonofo i nofoaga e
A o toe lagona ai siufofoga o ta’ita’i Pasefika ia sa’oloto le feoa’i o tagata Pasefika e fia omai i
O le to’atele o tagata na faaali finagalo i le faia ma le lē faia o le fale’aiga o le
E lē o fiafia pule a’oga i saunoaga a le Palemia, Christopher Luxon faatatau i sanuisi marmite e sau ma
Ua una’ia e se tasi o tagata faafiafia tupulaga o Maoli ma le Pasefika ina ia taofimau ia latou aganuu.
Ua faailoa e leoleo le popole a o sa’ilia ai pea le alii 25 tausaga o Magele, Jarridyn, ma e
E faatoluina le tau na faaalu e toe faaleleia ai ogapaipa i Ueligitone e faatusa i isi vaega o Niu Sila.
Ua faitau aso nei toe lagona le Pasifika Festival i Western Springs i Aukilani. O le Aso Toonai ma le
E silia ma le 20 maa faamanatu i le fanuatanu i Hawke’s Bay o lea na faaleagaina i le faai’uga
E to’a 100 foma’i fou e aumai mai fafo faatasi ma le $285 miliona lea ua faailoa e le malo
Ua maliu le alii lea na taser ma ave e leoleo ona o faiga taufaamata’u. O lē ua maliu o
Na faatuai feoa’iga i luga o le motorway i Aukilani i le taeao nei ma na lipotia e lima taavale
O se taimi o lenei tausaga o le a tatala ai le nofoaga fou i Aukilani e faaaogā mo toleniga
O loo su’esu’e e leoleo le papu i North Shore i Aukilani lea na gaoia i le faai’uga o le
Maua le tinā ua lē iloa se isi i Morningside i Aukilani i le po o le Aso Faraile, ma
Ua faailoa e le minisita o mataupu faalotoifale a Niu Sila e 847 tagata Samoa ua maua sitiseni Niu Sila
E lē o toe mamao ona faapipii lea o faailoilo e iloa ai suiga i le saoasaoa e feoa’i ai
E lē o lava fesoasoani o loo maua e tagata e iai mana’oga faapitoa i Niu Sila. O faamaumauga mai
O le a toe faaauau galuega faaleleia o le faletifaga a St James i Aukilani, auā o lea ua fai
Ua tutū faatasi tagata Northland e fesoasoani i mea e mafai ona faatino a o sosolo ai pea le afi
O loo faasolo pea su’esu’ega a leoleo i le mataupu na fasiotia ai le tagata e to’atasi ananafi i Whangarei
Su’e e le puleganuu a Aukilani ta’ifau e le’i lesitalaina, ma o se faiga ua faia ona o le faatupula’ia
O loo faaauau pea ona sosolo le afi i Northland, ma e tusa ma le 70 eka le mamao ua