Faaitiitia uma le aofa’i o oloa auina i fafo ma oloa aumaia i le atunuu mo le masina na te’a nei ma faaitiitia ai foi le tupe maua
I se vaaiga i tulaga o pisinisi i le atunuu ua faailoa e le Herald, sa pa’ū le aofai o
I se vaaiga i tulaga o pisinisi i le atunuu ua faailoa e le Herald, sa pa’ū le aofai o
Ua iai se lapata’iga ua tuuina atu e faia’oga, secondary school teachers i tamaiti a’oga ona o le faateteleina o
O le asō lea ua aloa’ia ai le faaopoopo atu o isi atunuu e 15 mai le Iuni a Europa
O se tala fiafia mo le aoga maualuga o Manurewa ina ua sola le latou ‘aufaili musika poo le band o
Ua lapata’i mai faia’oga i le to’atele o fanau a’oga o loo faaaogāina AI poo artificial intelligence e kopi ai
O loo faaauau pea ona alu i luga le tau o loo totogi e tagata mo le kofe ona o
E tigaina manu’aga o le alii ua lipotia na tatui (tulou) i Otahuhu i Aukilani i Saute ananafi. Pe tusa
Ua faamaonia mai e leoleo o le tagata e to’atasi ua uma lona ola ona o le mu na tulai
O se tala fiafia i le faai’uga o le vaiaso le faasa’oloto mai ai e Papua i Sisifo o le
O lea ua savali nei i le tolu masina o le faigapaaga a le auaunaga a le South Seas Healthcare
O le alalaga ma le pepese a le atunuu ma le tapua’iga a ekalesia ma aiga sa auai i le
Ua faailo e le Malo ana fuafuaga mo le faia o se suiga tumau mo le Resource Management Act poo
E silia ma le 200 le aufaigaluega a le Vaega o le Puipuiga ua o latou filifilia le vāea mai
Ua amata nei le su’esu’ega a le Maritime Authorities i le mafuaaga na faaletonu ai se tasi o vaa i
E malolosi matagi, uila ma faititili ua fautuaina o le a aafia ai le vaega i Sisifo o le atunuu
Na faagasolo i le asō le fonotaga a le Transdev ma le Rail Union i Ueligitone, e faatatau i teee
E alu atu lava le tausaga lenei ma avatu ai le saolotoga o loo mafai ai ona galulue mai le
O loo taoto tigaina i le falema’i le alii e faapea na tatui (tulou) e se tasi i luga o
Ua lē malie le Pulenuu o Aukilani, Wayne Brown i le silia ma le $263,000 lea na toe faaleleia ai
Ua pasia e le maota le tulafono o le a faasā ai ona toe vaaia i nofoaga faitele togiga, pine
O le aso ananafi lea na tatala aloa’ia ai le mall faatau fou i Aukilani e latalata i le malaevaalele.
O le nofoaga i King Street i Papatoetoe o lea ua faapaia ma suatia ai le palapala e fausia ai
O nisi o vaaiga auiliili aga’i i le tulaga o le tala o le tau, ua iloa ai o le
Ua faamatala e le Palemia, Christopher Luxon o le fuafuaga i le ana umī, poo le long tunnel ua fuafua
Ua palota Niu Sila mo se resolution e faia e Malo Aufaatasi e valaau ai ia Isaraelu ia faamuta loa
Ua vave ona sau le tau mafanafana o lenei tausaga. O lipoti nei a le NIWA ma ua fai mai
Ua maualuga le fuainumera o tagata ua faamaonia soligatulafono o le fasioti tagata i le va o le tausaga faato’ā
Tele le suavai ma’umau a Masterton ona o paipa liki, ma e faapea toeitiiti ‘afa o le suavai maua lea
O loo tau fai lagona uma e tagata le faigata o le maualuluga o tului totogi ma le alu i
O le aso ananafi ua faamaonia mai ai o le a tapuni lava faitoto’a o le Oji Fibre Solutions i