Gaoia ma faaleaga falea’oga i Otara; ua tutū faatasi ai nei le komiuniti
Ua faatalosagaina le tatau ona faaopoopo leoleoga i taimi o tuuaga o a’oga, ma ua sau ai i le mae’a
Ua faatalosagaina le tatau ona faaopoopo leoleoga i taimi o tuuaga o a’oga, ma ua sau ai i le mae’a
Ua ave aso mālōlō o le sui komesina o leoleo, Jevon McSkimming ae faasolo su’esu’ega o loo faia faasaga ia
Ua faatonuina tagata o loo nonofo i se tasi o fale tele i Aukilani e lē tatau ona toe tautau
Ua sili atu le maualuga o le tagofia o le cocaine ma methamphetamine i lenei tausaga pe a faatusa i
Ua toe faalēaogaina aso mālōlō o le Kerisimasi ma le Tausaga fou mo tagata o loo fesoasoani i galuega a
Na motusia auaunaga a le Facebook, Whatsapp ma le Instagram i le taeao nei. O le toe 20 minute i
O le taeao nei e iloa ai le tonu pe ua tatau nei loa ona faaa’upegaina leoleo Ueligitone. Talu mai
E lē o iai se suiga i le faagaioiina o visa faatalosaga mai tagata Suria e ulufale mai ai i
O le faatonu o le ata lauiloa i le taimi nei a le Moana 2 ia Dana Miller, o se
Ua aga’i le malo e faia suiga i le tulafono e sa’oloto ai ofisa faasalalau e faia faasalalauga faapisinisi i
O loo faaauau mai ai i le asō sa’iliga o lē na fanaina le tama ananafi i Naenae i Lower
E tuufaatasia tala o le taeao o loo faaletonu le network i le malaevaalele faavaomalo i Aukilani, ma ua aafia
Ua ave e le iuni le malo i le tulafono ona o sā ua tuuina mai e lē mafai ai
O le asō e faailoa mai ai e le malo ana fuafuaga e sui ai vaa Interislander. A o tālia
E tolu taavale lavevea i luga o le SH29 i Tauranga, ma e tuufaatasia tala o le taeao o loo
E 12 charities eseese o le a faimeaalofa iai le Twelve Days of Christmas a le malaevaalele i Aukilani. O
Na toe faafoi mai i Aukilani le faigamalaga na faamoemoe mo Tahiti ona o le emo o le uila. E
Ua uma le isi palota faapolokiki a le 1News, ma ua iloa ai le sau i luma o le sa
O le asō ua toe faasolo ai solo tetee a tausi soifua, ma o Aukilani lea ua tomua. O solo
Na maliu faafuase’i le tagata i se tasi o fale i Canterbury ma o lea ua faasolo su’esu’ega a leoleo.
Na saisai mai e leoleo le to’aono i le faai’uga o le vaiaso i Wairarapa ona o le umia o
Na ave e leoleo tagata tietie pasika na maua mai Aukilani. O lea to’alima o nisi o le kulupu to’atele
Ua aloa’ia i le asō tulafono fou a Aukilani ua faafaigatā ai nei ona faatau mai le ‘ava malosi. O
Na aveesea mai nisi o aiga faapea caravans e lata i West Melton i Canterbury anapo a o taumafai ai
E lata i le 160,000 moa ua aafia i le bird flu mai le pa moa e tasi i Otago.
O le vaega a le tineimū o loo i Canterbury e le taumate o le a maua sina mapusaga i
E toalua alii ua molia e leoleo i le vaiaso nei ona o se vevesi i fafo ane o se
Ua amata nei su’esu’ega i le faalavelave na lipotia ua maliu ai se alii i na sulufa’i atu i se
Ua faailoa manino e le Faatonu aoao o le Soifua Maloloina o loo ia vaavaai nei i tulaga tau le
Ua lomia nei iuga o suega o le NCEA sa faia i le masina o Setema, ma ua iloa ai