
Aso mulimuli e faaali ai finagalo o tagata lautele i le Treaty Principles Bill
Toe pau lenei o le aso e faaali finagalo ai tagata lautele i le pili na tele ina eseese ai
Toe pau lenei o le aso e faaali finagalo ai tagata lautele i le pili na tele ina eseese ai
O le asō e faasolo atu i le faai’uga o lenei masina lea ua amata tāpā ai lipoti mai tagata
I le po lava lea e lata i Whangarei, e to’afā isi tagata manunu’a e aofia ai ma malu o
Ua maliu le to’atasi ae faamanu’alia tigaina le isi tagata ona o le faalavelave tau taavale na tula’i mai i
Ua amata su’esu’e e leoleo le fale i Wainuiomata e lata i Ueligitone o lea e faapea na tafana e
O loo faaauau le aafia se’ia oo mai i le asō o faigamalaga a vaa feoa’i i le sami a
Ua amata lava foi lenei tausaga i le pisi o le Surf Life Saving e lavea’i ai tagata mai le
Na vave ona tapuni le matāfaga i Tauranga i le aoauli ananafi ina ua vaaia le malie. I totonu o
E ta ane le itula e 8 anapo ua faamauina aloa’ia e 11 tagata maliliu i Niu Sila i taimi
Ua faamaonia mai e leoleo o lea ua molia le tamā 34 tausaga ona o le maliu o le pepe
E lua faigamalaga a vaa feoa’i i le sami a le Interislander ua faalēaogāina i le taeao nei, ona o
A o fai mai Niu Sila e leai sona sootaga ma le vaa a le Atu Kuki lea ua toe
E to’avalu ni talavou na ta’ua mai anapo o lea na o i luga o le taualuga o le fale
O le taeao nei ua amata ai le tetee a le aufaigaluega a le Immigration o loo galulue i tuaoi.
E maualuga ai lava le foa’i a tagata Tairawhiti i foa’i tupe sa faia i luga o le Givealittle o
O loo su’e pea e leoleo le pagota na sola mai le falema’i i Waikato. E 48 tausaga o Damon
Ua amata taofia feoa’iga a trains a Aukilani. E 32 aso lea ua amata faitau mai le aso ananafi e
E lata i le 5000 meaalofa o le Kerisimasi ua toe tulei i luga o le Trade Me i le
E le’i atoa se vaiaso talu ona tatala le vaitā’ele fou i Aukilani ae ua toe tapuni. O le Karanga
Na sola ese le pagota na sau mai Spring Hill mai le falema’i i Waikato i le aoauli ananafi. E
Ua lē faaaogāina le siitaga o le totogi maualalo na sau mai fautuaga a le matagaluega o pisinisi ma galuega.
O loo faaaopoopo pea tagata ua molia i le maliu o le tamā 58 tausaga ia Boy Taylor, ma o
Ua faaalia le lē fiafia o tagata o loo nonofo i Dargaville ona o faasāsāga ua faia nei i le
E to’alua ni tagata o loo tigāina i manu’aga mai ni pulufana. O i la’ua nei e mai le itu
Ua toe ta’ua mai foi ananafi le isi avepasi Aukilani na faaoolima iai se tasi, ma na tupu i le
Ua faamaonia mai e le Palemia Christopher Luxon e lē auai i sauniga o le Waitangi lea e faia i
Na maua le tino maliu o se alii i luga o le matāfaga i Northland i le aoauli ananafi. O
E to’atolu tagata maliliu ona o faalavelave tau taavale i le po anapo i le South Island. E lua taavale
E to’atele tagata e teena talosaga mo food grants nei e aumai e le malo e tauala mai i le
Na maua le gata o le ituaiga o le python o loo ola i se tasi o falefaigaluega i Aukilani.