
O loo moomia pea le fesoasoani a le malo mo aiga aafia o Aukilani
O loo tele lava le manaoga mo le malo ia fesoasoani i tagata aafia o Aukilani ona o lologa na
O loo tele lava le manaoga mo le malo ia fesoasoani i tagata aafia o Aukilani ona o lologa na
Na faaauau i le taavale le faigamalaga a le Palemia anapo ona ua le mafai ona tulaueleele le vaalele na
E lei iloga lelei lava ona saogalemu Aukilani mai palapala solo. E latalata i le itula e 9 anapo na
O le motorway i le itu i Saute i Sisifo o Aukilani lea e lata i le malaevaalele ua tapunia
O le tamaitai purinisese o Anne mai le aigatupu i Peretania o le a asiasi mai i Niu Sila i
O le asō foi na feiloai ai le Palemia o le atunuu ma le pulenuu o Aukilani o Wayne Brown
O le feiloaiga a le Palemia ma le autusitala i le asō i Aukilani ua faailoa mai ai e le
O le suesuega faapolokiki a le 1News Kantar Public Poll faatoa uma atu na maua ai o le silia ma
O le aveesea faamalosi mai o tagata Aukilani mai fale ona o lologa, ua iai nei ma le fesili pe
E tusa ma le 20 pasi a le Auckland Transport ua leaga ona o lologa na iai nei. A o
Ua lē fiafia tagata na paka a latou taavale i le malaevaalele i Aukilani i le taunuu mai ae tuu
O le a toe aveese uma e le Auckland Transport faasalaga poo infringement notices sa tuuina i taavale i le
Ua aveesea nei le poloaiga o le “state of emergency” sa iai mo Northland ae o loo fautua mai pea
E toalua tagata ua manunua ina ua pa’ū se fale i Orua Bay i Manukau Heads ma iai lipoti o
E toaono isi minisita fou ua faatautoina i le fale o le malo i le asō ina ua mae’a fetuunaiga
Ua toe suia i le asō le faaiuga na aumaia i le amataga o le vaiaso e faapea o le
Ua faasilasila mai e le afioga i le Palemia, ua toe faaumiumi atu seia aulia le aso 30 o Iuni,
I le mae’a ai o le fono faafaletui a le Vaega Faaupufai a le Labour i le vaiaso nei ua
O le aso ananafi lea ua faasilasila aloaia mai ai le faasee ese nei o le afioga i le alii
E na o le 12 tausaga o le tamaititi na maua e leoleo o ave mai le taavale mai se
Ua iai faigamalaga ua faaleaogaina ma toe tolopo i le malaevaalele i Ueligitone ona o le mamafa o le puao
E ui e foliga sa tau iai se mapusaga mo Aukilani mai timuga i le aso ananafi peitai ua toe
Ua faamaonia mai e toafā tagata ua pueina e leoleo ona o le gaoia o se nofoaga faapisinisi i Point
Ua toe tali ane le taitai o le Itu agai a Niu Sila i le alii palemia ma le vaega
Ua fai mai le pulenuu o Aukilani e le faamavae, o lana lea tali atu i faamatalaga e faapea ua
A o iai pea Aukilani i lana poloaiga o faalavelave faafuasei, o se otootoga lenei o asiasiga ma lipoti ua
Ua sau le faatonuga mai le failautusi o le matagaluega o aoga e faaauau pea ona malolo aoga mo lenei
E ui sa vaaia se faaitiitiga i le tau o le penisini ma le suauu i nai vaiaso ua tuanai
Ua toe faaauau faigamalaga faavaomalo i le malaevaalele i Aukilani na amata mai i le aso ananafi. E pei ona
I isi foi tala mai lologa i Aukilani ua lipotia ai le pueina o se alii e 57 tausaga ua