
Faailoa le igoa o le tagata ua molia i le mataupu na sa’e ai se vaa ma tau sailia tagata e toalua
O le alii e 62 tausaga lea na molia i le fasioti tagata paivalea i lana paaga ma le tamaititi
O le alii e 62 tausaga lea na molia i le fasioti tagata paivalea i lana paaga ma le tamaititi
E foliga o loo eseese finagalo faaalia o sui mai le soifua maloloina i nisi o fuafuaga fou a le
O tagata asiasi atu i Samoa mai Niu Sila o loo maualuga lona aofaiga e pei ona faamauina i le
O se tala fiafia i lenei aso le faailoa mai o lea ua talia e faiaoga o aoga tulagalua le
Ua faamalolo le minisita o femalagaiga, Michael Wood ona o le lē vave faailoaina o loo iai ni ona sea
E tele tupe a tagata ua gau i le scam o loo faaaoga mai ai le igoa o le NZTA.
Ua pasia le tulafono fou o le a teuteu ai le auala o loo totogiina atu ai i mātua agavaa
Ua tauuuu mai i fanua le Palemia o Fiti o Sitiveni Rabuka mo sana malaga asiasi e aofia ai ma
Ua saunoa le Palemia o Niu Sila o le a iai nisi talanoaga e faia ma se tasi o ana
Ua mae’a aloaia nei le suesuega sa faatino e le vaega o le Tineimu ma Fesoasoani faavavave i le Loafer’s Lodge
Ua faasā mai e le matagaluega o Pisinisi, le Ministry of Business, Innovation and Employment, tagata faigaluega mai le toe
O loo iai le avanoa e filifili ai fanau aoga pe su’e i le NCEA poo le isi suega e
Fai mai le Hawaiian Airlines o le a amata ona fua le mamafa o pasese e feoai i le va
E lei talia e le toatele o le council a Palmerston North le talosaga ia feoa’i fua tagata mo le
E leai se faaititia na o le atili faaopoopo ma ua fai fai tetele faiga a alii feoai i pasika
Ua sainia e Niu Sila se maliega ma Iapani e faamalosia atili ai le galulue faatasi i le Pasefika. O
Ua faalauiloa se taumafaiga fou a le Crimestopper e agai sa’o ia i latou e fiafia e faia osofaiga e
O se alo o Samoa, le tamaitai foma’i o Dr Teuila Percival na ia maua le faailoga taualoa o le
O le sese o faailoilo na mafua ai ona tulai mai le faalavelave i Initia ua maliliu ai le silia
O le aso ananafi na tulaueleele ai le Palemia o Fiti ma lona faletua i Niu Sila nei. O le
Ua lē fiafia le toatele o tagata Tauranga i le faga i luga o le tau e totogi mo fale
E leai se tutusa o le faiga o faaiuga a le malo ma ana levy o loo toe totogi e
O le moetolo ae uma ane ai ua fai tauiviga ma i’u ai i le maliu o le tina Kaikohe.
Ua faasolo lava ina leotetele ane talanoaga i le mataupu e faatatau i le ala laupapa i Aukilani le Auckland
Mo le aoga lava ia a Otahuhu Primary o le taula’iga lea o aoaoga i le vaiaso atoa na tea
E 40 tausaga o se alii ua molia e leoleo i le fasioti tagata paivalea ia Aiden Sagala lea na
O le a fesoasoani le malo o Niu Sila i pulega a nuu faaitumalo e ala i le toe faatau
Ua mae’a le savali a aiga ma uo a i latou e oo mai i le asō e lei toe
Ua tuufeanu ma taufaamata’u tagata faigaluega o loo faia auala i Waikato ona o le lē fiafia o avetaavale i
Suesue le maliu o le tina na maua anapo lona tino maliu. O le ‘afa o le itula e 11