Fautuaina tagata femalagaa’i ia ave le faamamafa i le faatino o a latou inisiua mo faigāmalaga i atunuu i fafo
E lē o mālōlō lava le faimalaga ese atu o tagatānuu Niu Sila mo atumotu o le Pasefika i lenei
E lē o mālōlō lava le faimalaga ese atu o tagatānuu Niu Sila mo atumotu o le Pasefika i lenei
A o feagai pea le atunuu ma tulaga loulouā o le tau i lenei vaitau mālūlū, e lē tau faailo
Ua faamaonia le faaopoopo ai o le numera o tagata ua pesia i le faama’i o le misela i totonu
E to’atolu ni tagata na faamaonia le maliliu i luga o le auala i Waiuku, ma ua faailoa mai suafa
Ua lē talia e le faamasinoga le talosaga e tatala ai i tua e tauala mai i le palola se
Ua fautuaina malosi nei le to’atele o tagata femalagaa’i poo avetaavale uma e tele ina uia State Highway 8 ma
E to’alua ni tagata na lavea’iina e le vaega a le Kawau Volunteer Coastguard. E faamauina na sa’e le vaa
Ua faasala nei i le toese se talavou 14 tausaga le matua ina ua faamaonia e le faamasinoga ona moliaga
Ua faamaonia e leoleo le maua ai o se tino e nisi o sui o leoleo o le gataifale i
A o tuuina atu pea le tau’au fesoasoani a le atunuu mo Sasa’e Tutotonu, ua faailoa i se pepa o
Ua faamaonia ma tuuina mai e le Ofisa o Faamaumauga a Niu Sila numera o tagatānuu Aotearoa ua malaga ese
Ua lipotia mai nei le fano ai o le ola o se tagata i le faalavelave mata’utia, na alia’e mai
E lē o mālōlō lava galuega faatino a le Matāgaluega o Leoleo i le taumafai lea e taofia le tele
Ua molia nei i le tulafono se talavou e 20 tausaga le matua, i le fasioti tagata faamoemoeina, i se
E lē toe mamao ona faataunuuina lea o le nisi o taaloga faitaulia a le Manu Samoa e pei ona
Ua lipotia mai nei le molia ai o se alii i le faaleagaina ma le lavea ai o se taavale
E oo atu i le 5 ni au’upega mata’utia poo ni fana i lona faaperetaniaina o le military-style semi-automatics na
Ua tuuina mai nei ripoti a le leitio faavaomalo a Niu Sila, e tusa ai ma faamatalaga o le foufou
Na faamauina i nisi o ripoti ma faasalalauga i luga o upegatafailagi i le taeao nei le lūlū ai o
Ua faamaonia e tauala mai i se pepa o faamatalaga a le Ofisa o Femalaga’iga a Niu Sila, le faasala
Ua faamaonia mai le faai’uina ma le manuia ai o se galuega tuufaatasi a le Ofisa o Tiute ma le
Na faate’ia le to’atele o tagatānuu o loo aumau i itu Saute o Aukilani i le aoauli o le aso
Ua amata aloaia ai suiga i aiaiga o visa e asiasi mai ai tagata mai le Pasefika i totonu o
Ua faavae aloaia nei se vaega i lalo o le vaega’au a Niu Sila, le Royal New Zealand Air Force
Ua faasala nei e le faamasinoga le tamaitai o Julie Pearl De Los Santos, i lona faia ai o ni
E le o iai se faamoemoe o Niu Sila e faafaigaluega mai nisi mai le pasefika mo lana vaega o
Ua faamaonia mai nei le faatino ai o se fuafuaga a le malo o Ausetalia e tipoti mai i Niu
Ua amata nei iloiloga a le malo e tauala mai i le Matāgaluega o A’oga i le ono taofia ai
Ua faamaoina mai nei le maua ai o le to’atasi i le faama’i o le misela i Aukilani nei, ma
O le masina na se’i mavae atu nei ia Aperila, na pasia aloa’ia ai teuteuga o le tulafono, i le